Blog
nedjelja, rujan 17, 2006

Upravo kad sam pomislio da pri traženju predaka po tatinoj liniji ne mogu dalje od 1707. godine, otkrio sam knjigu Josipa Adamčeka i Ivana Kampuša "Popisi i obračuni poreza u Hrvatskoj u XV i XVI stoljeću" - tamo sam pronašao jednog pretka koji je živio na području današnje Marije Bistrice i plaćao porez 1598. godine!

Ta knjiga praktički sadrži prijepis popisa obveznika kraljevskog poreza iz 1598. godine, koji poneki smatraju prvim poznatim popisom stanovništva u sjeverozapadnoj Hrvatskoj (Zagrebačka, Varaždinska i Križevačka županija).

Naime, nakon Seljačke bune 1573. godine, Turci su u 15 godina osvojili zaredom gradove Zrin, Bužim, Cazin, Kladušu, Ostrožac i Drežnik, a zatim poharali krajeve oko Petrove gore. Nakon pada Bihaća, obrana Hrvatske napustila je Unu i povukla se na Kupu. Cijela  Hrvatska sa Slavonijom svela se na tada na "ostatke ostataka" (reliquiae reliquiarum) - na županiju Varaždinsku, i dijelove Zagrebačke i Križevačke županije. Zbog ugroženog opstanka tih ostataka, Hrvatski Sabor je 1591. g. proglasio opći ustanak pred turskom opasnošću. No, za uzdržavanje vojske bio je potreban novac - da bi ga namakao, Sabor je propisao da je svaka pojedinačna kuća porezni obveznik, bez obzira živio u njoj kmet ili građanin. Tako je nastao "Conscriptio dicarum", popis poreza za 1598. godinu s popisom svih feudalnih podložnika - kmetova, gornjaka, građana i plemića.


U uvodu dokumenta stoji:

"Popis plemića, predijalaca, armalista, kao i kmetova i gornja cjelokupnih županija Zagrebačke i Križevačke, prema odredbama zajedničkog Sabora slavne Kraljevine-Ugarske, zadnjeg u 1598. godini - prikazan na skupštini od strane pl.Jurja Mikulića od Brokunovca, poreznike Kraljevine, i Nikole Malenića, plemića, pravnika i plemićkog suca, a od nas Jurja Keglevića, podbana Kraljevine Slavonije i župana  županija Zagrebačke i Križevačke, kao i od zajednice velikaša i plemića ispravljen, te po starom običaju predan na čuvanje porezniku Kraljevine."

Veliki broj ljudi koji su popisani u tom popisu poreza, pao je žrtvom epidemije kuge koja je poharala Hrvatsku 1599. i 1600. godine.

Upravo u tom popisu spominje se moj predak Pavel, koji je bio gornjak, a živio je u selu Možarovec (Mosarowecz) na imanju grofice Sofije Kerečenji, udovice gospodara Stjepana Bradača.



Gornjak (inquilinus) bio je seljak bez svog selišta, kakvog su obrađivali kmetovi. U selište su ulazile oranice i sjenokoše, a gornjak je mogao imati samo kuću s okućnicom. Vlastito zemljište mogao je steći samo uz dopuštenje vlastelina, krčenjem šume i šikara.


Dakle, taj gornjak moj je daleki predak s kraja 16. stoljeća, a budući da je 1598. plaćao porez, za pretpostaviti je da je bio suvremenik Seljačke bune.

Više o dokumentu Conscriptio dicarum dostupno je na stranicama obitelji Šafarić. Autor teksta je gosp. Mladen Paver, kojem ovom prilikom zahvaljujem za neizmjernu pomoć koju mi je pružio. Siguran sam, o njemu će još biti riječi na ovom blogu.
rodoslovlje @ 20:22 |Komentiraj | Komentari: 4 | Prikaži komentare
Google Analytics